HE Kuzmica – Munjara

“Munjara” u fazi gradnje

GRADNJA HIDROELEKTRANE U KUZMICI I PUŠTANJE U POGON
Neposredne pripreme za gradnju hidroelektrane započele su potkraj 1911. i početkom 1912. Projektanti tvrtke Peyer i drug obišli su lokalitete na kojima će se izvoditi radovi, tj. Zemljište kojim prolazi kanal od Požege do Kuzmice i mjesto izgradnje hidroelektrane u Kuzmici. Gradsko zastupstvo izabralo je Električni odbor iz redova zastupnika , a činili su ga: Milan Crnokrak, Milan Čudić, Jakov Fabijan, Franjo Mravak, dr. Ernest Predragović i Ivan Štern. Na čelu Odbora je gradonačelnik dr. Eduard Kürschner. Prije nego što su počeli radovi na objektima izmijenjeni su projekti pa je zbog toga iznos za gradnju povećan za 120.000 kruna (iznosio je 483.000 kruna). Elektrana se intenzivno gradi od ožujka do listopada 1912. Istodobno su se u ožujku izvodili radovi na kanalu. U rujnu je završena brana na Orljavi i nastavljaju se radovi na kanalu. Puštanje elektrane u pogon 6. listopada 1912. bilo je od izuzetne gospodarske i društvene važnosti za Požegu i Požešku kotlinu. Prve žarulje bile su upaljene u subotu, 5. listopada, kada su uočeni i manji nedostatci elektrifikacije. Potpuna rasvjeta u gradu ostvarena je 6. listopada, a manji propusti otklanjali su se u toku prvih dana. Prvu električnu energiju proizvodio je dizel-motor koji je radio samo za rasvjetu i u ograničenom vremenu. Gradnja kanala trajala je još i u studenom i prosincu 1912. Dovršetak kanala početkom prosinca omogućilo je puštanje u rad vodne turbine, čime je bila osigurana električna energija cijeli dan.

Voda je do “Munjare” dolazila prokopanim kanalom

GRADSKA MUNJARA – RAZVOJ I DJELATNOST
Gradska se munjara već na samom početku razvoja našla pred nizom problema koje je morala rješavati, a pomagao joj je Električni odbor. Nedostatci na kanalu zahtijevali su intervenciju izvođača radova. Godine 1914. probijeno je 26 metara nasipa pred Kuzmicom na zemljištu vlastelina Kuševića. Trebalo je popravljati mnoge kvarove na mreži. Međutim, osoblje koje se brinulo za uredan tok rada u Munjari bilo je slabih stručnih znanja, što je ponekad uzrokovalo nove i veće kvarove. Gradska je munjara od 1916. do 1922. bila u vrlo teškom stanju. Prije svega, nije djelovala kao samostalna ustanova, nego je bila ovisna o Gradskom poglavarstvu koje je garantiralo vraćanje zajma Prvoj hrvatskoj štedionici, podignutom za izgradnju elektrane. Prihodi od električne energije ulazili su u gradsku blagajnu, a gradski oci su imali malo znanja i razumijevanja za pravilno i nužno održavanje objekata Munjare. Stoga su u narednom razdoblju nastale teškoće koje su iziskivale velika sredstva, koja Munjara nije imala, pa je prijetila opasnost da se za stalno obustavi proizvodnja električne energije.

Partizani su srušili “Munjaru” u noći sa 9. na 10. srpanj 1944. god.

HE KUZMICA U II. SVJETSKOM RATU
HE Kuzmica bila je iznimno važna za Požešku kotlinu, tako da je dva puta bila meta napada. Partizani su prvi napad na HE Kuzmica izveli 1. siječnja 1944. god., no učinili su samo manji kvar. Drugi napad izveli su u noći sa 9. na 10. srpanj 1944. god. kad je i razorena HE Kuzmica. Nova HE izgrađena je 1946. god. i bila je u funkciji do 1966.god